Na ovoj stranici možete naći članke (ili linkove na članke) koje sam objavio (ili samo napisao). Neki od njih imaju vlastite stranice, a neki su na ovoj stranici. (poredak u popisu je kronološki, dok su članci poredani tako da su najnoviji na vrhu)
Moram priznati da me je instalacija Corel Linux-a oduševila prvi puta kada sam je vidio -- bilo je dovoljno ubaciti CD, pritisnuti četiri puta gumb na mišu i imali bi ste instaliran Linux. Doduše, bilo je problema sa pronalaženjem grafičke i mrežne kartice, ali to je ipak bila probna verzija. Zato sam sa posebnim zadovoljstvom prihvatio priliku da pogledam Deluxe verziju iste distribucije koja osim Corel Linux OS-a uključuje i Word Perfect 8 (sa bibliotekama), BRU, dodatne korisne komercijalne programe kao što je Adobe Acrobat, OSS zvučni driver-i i poseban CD koji je nazvan "Open Circulation" i koji možete posuditi prijatelju da si i sam instalira Linux, a da pri tome ne povrijedite licencu pod kojom ste kupili ovu distribuciju. Vrlo dobar potez.
Pa, da vidimo što su nam ovaj puta Kanađani zapakirali u veliku šarenu kutiju (osim figurice pingvina). Nakon dva debela manuala dolazite do četiri CD-a. Instalacija samoga OS-a kreće iz npr. Windowsa ubacivanjem CD-a koji vam nudi da instalaciju pokrene sa bootable CD-a ili da Vam napravi boot disketu. Sama instalacija je uistinu jednostavna, iako bi iskusniji korisnik (ili onaj koji ne želi cijeli prostor diska posvetiti Linux-u) vjerojatno cijenio malo bolji program tipa fdisk. Ovaj izgleda sasvim lijepo, ali suparničke distribucije imaju fleksibilnija rješenja. Pokazivač postotaka kod instalacije prilično brzo dostigne 98% te tamo provede ostatak vremena što se dešavalo i u prvoj verziji disribucije. Za početnike malo zbunjujuće.
Nakon prvog bootanja pojavljuje se grafički boot manager napravljem pregledno i lijepo, no međutim nakon pokretanja Linux-a započinje se i proces konfiguriranja sustava kod kojega "nekoliko minuta" morate shvatiti u Microsoftovom smislu: kao desetak. Vrijeme će te porati prikratiti gledajući animirani CD kako se okreće jer nećete dobiti nikakve podatke o tome što se zapravo u tom trenutku dešava.
Nakon što dobijete svoj desktop primjetiti će te da jako liči na Windowse. Čak su i imena u menijima prilagođena korisnicima koji dolaze sa Windows računala (tako je npr. kmedia postao Media Player -- nemojte pokušavati puštati filmove iz njega!). Od vrijednih dodataka valja spomenuti Corel File Manager koji jako podsjeća na Explorer iz Windowsa, ali je mnogo funkcionalniji.
Sve u svemu, ako je ova distribucija namjenjena "corporate" prodoru Linux-a, pozdravljamo je u svakom slučaju. Vukovi samotnjaci koji u Windows okolini žele koristiti Linux također će se dobro snaći (a ni šefovi im neće primjetiti da imaju na računalu nešto drugo od Windowsa). Sa druge strane, Linux geekovi koji znaju koristiti awk će biti mnogo sretniji nekim drugim izborom (npr. Debian-om).
Objavljeno u InfoExpressu, br. 7, xx.02.2000.Time smo dotakli tek vrh sante problema koji se vežu uz informatiku. Dvije najveće američke udruge koje se bave organiziranjem informatičara IEEE-CS i ACM zajedno su usvojile normu za podučavanje i stručni rad u programskom inženjerstvu koju je za našu zemlju obradila stručna grupa sastavljena od članova Hrvatske sekcije IEEE i HrOpen foruma predvođena Srebrenkom Ursić.
Kako svaki pothvat ovakvih razmjera zahtjeva popularizaciju i upoznavanje okoline sa rezultatima, stručna grupa koja je radila na izradi Hrvatske verzije je organizirala okrugli stol 28. siječnja na FER-u pod vodstvom Ratka Gospodnetića. Okupilo se osamdesetak sudionika, među kojima su bili direktori mnogih hrvatskih informatičkih tvrtki, te sveučilišni profesori s mnogih fakulteta.
Brojni sudionici su iznijeli svoje stavove o etici u informatičkoj struci i informatičkom inženjerstvu. Tokom izlaganja profesora Slavka Krajcara i Damira Kalpića s FER-a, Zdravka Krakara s FOI-a, mr. Marijana Frkovića, g. Veronike Makovac, mr. Predraga Palea i Gorana Radmana moglo se čuti da je ponašanje po etičkim načelima stvar odluke pojedinca odnosno tvrtke, te da ne postoji formalni dokument poput certifikata, koji osigurava poštivanje etičkih načela. Među primjerima neetičnosti u našoj zemlji posebno je istaknuta implementaciju prevelikih i preskupih stranih rješenja, izvoz hrvatskih stručnjaka za projekte u inozemstvu bez odgovarajuće naknade, nekorektno ponašanje informatičkih tvrtki prilikom davanja preskupih ponuda za projekte neinformatičkim tvrtkama i slično. Posebno treba istaknuti nadahnuto izlaganje Maria Žagara o problemima etike programskih proizvoda koji se koriste u edukaciji studenata na fakultetima.
Nakon okruglog stola postalo je jasno da je prihvaćanje etičkih načela nužno za povećanje ugleda čitave informatičke struke. Svi koji u to još uvijek sumljaju moraju ozbiljno preispitati svoje stavove. Dobar početak je posjeta web stranicama na adresi http://www.open.hr/etika/ i preslušavanje zvučnog zapisa ovog okruglog stola koji će se tamo uskoro naći.
Objavljeno u InfoExpressu, br. 3, 29.12.1999.Caldera Open Linux dugo je vremena bio poznat u Hrvatskoj kao "ona druga rpm distribucija". Od kada je firma Mobile postala zastupnik Caldere i Hrvatski korisnici mogu uživati u svim prednostima komercijalne verzije ove distribucije koja za razliku od besplatne verzije dolazi na tri CD-a.
Prvo što upada u oči nakon otvaranja šarene kutije standardnih dimenzija je priručnik "Getting started guide" koji pokriva sva pitanja od uvoda u Linux preko instalacije do korištenja KDE grafičkog sučelja. Cijenu same distribucije opravdava sam priručnik. Međutim, ugodna iznenađenja ne završavaju na tome: na trećem CD-u koji je označen kao komercijalni paketi i Windows programi dolazi posebno prilagođen Partition Magic, poznati program kojim možete promjeniti veličine svojih particija na, do tada, Windows računalu da bi mogli ugostiti Linux. Instalacija Linux-a jednako se jednostavno pokreće iz postojećeg Windows OS-a, pomoću boot CD-ROM opcije u BIOS-u ili sa priložene diskete.
Nakon odabira jezika instalacije (Hrvatskog nema) i odabira osnovnih postavki vašeg računala dolazimo do odabira jednog od devet tipova instalacije. Nakon toga slijedi odabir zvučne kartice, kreiranje korisnika i ostala podešavanja specifična za Vaše računalo.
Međutim za vrijeme tog podešavanja paketi se već instaliraju na vaše računalo što je zasluga Lizard instalacijskog programa, a čime se skraćuje vrijeme instalacije. To je odlična ideja koju za sada ne pruža niti jedna druga distribucija. Ukoliko završite podešavanja prije nego što se svi paketi instaliraju, možete uvijek vrijeme prikratiti igrajući poznati tetris.
Nakon pokretanja vašeg novo-instaliranog Linuxa naći ćete se u KDE grafičkom sučelju koje umnogome podsjeća na dobro poznate Windowse. Koristeći "Getting Started Guide" lako ćete naučiti koristiti to novo sučelje, podesiti razne parametre vezane uz rad sustava ili se povezati na Internet.
Možete se odlučiti i za dodavanje jednog od komerijalnih paketa koji dolaze sa Open Linux-om kao što je StarOffice 5.1 ili Applixware uredski paket, Word Perfect 8 program za obradu teksta, BRU program za backup ili komercijalna podrška za zvučne kartice da bi ste u potpunosti iskoristili svoj novi Open Linux.
Zahvaljujući pažljivo kompajliranim modulima, korisnici neće morati odmah nakon prvog startanja krenuti u rekompaliranje krenel-a što je mnogima od njih previše za prvi put.
Ova instalacija odlično ispunjava svoj cilj: ponuditi korisnicima Windows operacijskog sustava Linux. Svi dijelovi pažljivo su odabrani da omoguće korisnicima kojima je to prvi susret sa Linuxom jednostavno i uspješno korištenje, te je zbog toga preporučamo upravo njima.
Objavljeno u InfoExpressu, br. 2, 15.11.1999.Prvi susret sa knjigom, koja među svojih više od sedam stotina stranica pokriva širok spektar sadržaja, je veoma pozitivan i impresivan. Knjiga počinje instalacijom Linuxa, nastavlja se administriranjem i upravljanjem datotekama da bi se objasnio rad sa Linux-om. U ovom poglavlju pokriveno je sve što bi neiskusni korisnik Linuxa želio znati: objašnjenje shell-ova, upravljanje procesima, ispisivanje na pisač, instaliranje i upotreba X Windowsa. Taj dio zanimljiviji korisnicima slijede poglavlja o administriranju mreže i upotrebi Interneta te podešavanje web poslužitelja.
Nažalost, dojam o knjizi nakon toga počinje blijediti. Nakon čitanja ostaje bolan dojam da je knjiga izgubila mnogo na aktualnosti od početka 1997. godine kada je engleski original napisan. U najmanju ruku upitni prijevodi mrežne terminologije upotpunjeni greškama povezanim sa različitim rasporedima hrvatskih znakova (o kojima, usput budi rečeno nema u knjizi niti riječi) smanjuju upotrebljivost ove knjige početnicima. Autori su se odlučili opisati instalaciju RedHat distribucije (tada trenutne verzije 5.1) i Caldera OpenLinux Lite, da bi kroz knjigu bez ikakvog uvoda dodali objašnjenja za Slackware. To je dosta zbunjujuće neiskusnom korisniku. Svaštarenje se očituje i u poglavlju o html jeziku kojem sigurno nije mjesto u ovoj knjizi.
Instalacija Linuxa, koja je često najveći problem, je u protekle tri godine postala mnogo jednostavnija, tako da će početnici lakše sami instalirati distribuciju nego pokušati prilagoditi opis iz knjige trenutnim distribucijama.
Na sreću, autori knjige bili su svjesni brzog razvoja Linuxa, pa su knjigu upotpunili većim brojem referenci na sadržaje na Internetu. To je jako koristan dio knjige, za razliku od brojnih nabrajanja karakteristika jezgre i distribucija koja su stara i netočna.
Usporedba sa prvom knjige o Linuxu na hrvatskom Ace Dmitrovića ne može se izbjeći. Knjiga g. Dmitrovića ima praktičniji i jezgrovitiji pristup praktičnim problemima koji su nažalost također mnogo promijenili od izdavanja. Ova knjiga, bez obzira na njezine nedostatke, odgovara na skoro sva pitanja koja bi korisnik početnik mogao imati pri korištenju svojeg novog računala sa Linux-om. Iskusniji korisnici bi trebali potražiti neko od izdanja na Engleskom jeziku.